Kognitivna bihevioralna terapija
Naše razmišljanje određuje naše osjećaje i stavove, kako prema sebi tako i prema drugima. Misli donose odluke i povezane akcije. Svaka se osoba ne protivi njegovim mislima koja ostvaruju uspješan rezultat, uspješnu komunikaciju s drugim ljudima. Ali se događa da, bez davanja izvješća, ljudi mogu biti uvrijeđeni riječima drugih, iako nije bilo zlih nakana od tih primjedbi. Većina psiholoških problema svake osobe je u pogrešnoj percepciji i svijeta i ljudi, kao i zabluda o stvarnosti. Kognitivna terapija ima za cilj analizirati i mijenjati stavove i uvjerenja pojedinca.
Ova vrsta terapije jedna je od najčešćih i najučinkovitijih u modernoj psihoterapiji. Temelji se na redizajniranju neadekvatnih emocija u odgovarajuće.
Tehnike kognitivne terapije koriste se u slučajevima:
- Anksioznost (uključujući anksioznost panike).
- Depresija (također umjerena, koja je prethodno izliječena u psihijatrijskim bolnicama).
- Sindrom kronične boli.
- Poremećaji prehrane (uključujući prejedanje).
- Razne društvene fobije (strah od govora pred javnošću, pozornica, strah od ispita).
- Kemijske ovisnosti (na primjer alkoholizam i ovisnost o drogama).
Prednost kognitivne terapije jest to da ima znanstveno orijentiran smjer (ima temelj u njegovoj osnovi u obliku najnovijih dostignuća u neurofiziologiji i psihologiji). Na kraju liječenja, bilo koji rezultat se može provjeriti uz pomoć odgovarajućih posebnih testova.
Struktura obrade
Kognitivna terapija sastoji se od uzastopnih koraka s povratnim informacijama od pacijenta. Odnos pacijent-psihoterapeut se temelji na uzajamnom poštovanju. Prema godinama istraživanja, ljudi kojima se primjenjuju tehnike kognitivno-bihevioralne terapije uspijevaju čak i na onim područjima koja, prema njihovu mišljenju, nisu mogli postići prije. To ukazuje na to da liječenje nije samo privremeno poboljšanje. Ponekad se terapija kombinira uz uzimanje odgovarajućih lijekova.
Metoda kognitivne bihevioralne terapije
Kognitivno-bihevioralna terapija je pristup kojim se mijenjaju misli i mentalne slike kako bi se pomoglo u prevladavanju ponašanja ili emocionalnih problema. Ova vrsta psihoterapijske terapije može stvoriti navike koje pomažu riješiti štetnih stereotipa itd.
Postoji ogroman broj tehnika i tehnika koje se koriste za izliječenje pacijenta. Psihoterapeut poziva pacijenta da identificira misli koje imaju parazitski učinak na pacijentovo razmišljanje, a zatim pokuša promijeniti svoj fokus uz pomoć vodećih pitanja nazvanih Sokrat ("Tko je rekao da je sve loše?", "Zašto ste to odlučili nastaviti za vječnost ", itd.). Ali jedna promjena načina razmišljanja nije dovoljna za potpunu izlječenje pa se tako koristi i određena kognitivno-bihevioralna terapija (komunikacijski treninzi, auto-trening, meditacijske tehnike). Oni pomažu promijeniti pacijentov način razmišljanja od negativnih do optimističniji, kao i stjecanje određenog stila ponašanja.
Prema modernim psihološkim istraživanjima, ova vrsta terapije je jedan od najučinkovitijih sredstava za liječenje mentalnih poremećaja. U zapadnoj psihoterapiji, to je uobičajena tehnika obrade koja pokazuje uspješne rezultate u nevjerojatno kratkom vremenu. I rijetki psihijatar ili psiholog poriče da metoda kognitivno-bihevioralne terapije nije uspješna i učinkovita.