Baader-Meinhof fenomen
Je li vam se ikada dogodilo da prvi put naučite o knjizi, a nakon nekog vremena to ime počinje voditi vas, recimo, tako? Preciznije, to se događa preko vaših očiju u obliku različitih informacija ili parcele ovog djela, ili o biografiji svog autora, iako to uopće niste htjeli znati? Praktična psihologija naziva takav fenomen koji se pojavljuje u životu svih, kao fenomen Baader-Meinhofa. Važno je napomenuti da osoba koja je imenovana takvim sindromom nema najmanje veze s psihološkom znanost. Razmotrimo detaljnije ovaj fenomen Meinhof.
Baader-Meinhof učinak: podrijetloMnogi psihološki izvori opisuju ovaj fenomen kao osjećaj koji nastaje kada pojedinac počne obratiti pažnju na nešto što mu je prethodno bio nepoznat. Suočen s novim informacijama pod različitim uvjetima, koji često nemaju vezu.
Zanimljivo je znati da je naziv tog učinka uglavnom kolokvijalno. Njegovo je podrijetlo rođeno 1986. godine, kada je u američkoj državi Minnesoti lokalni novinski članak objavio članak jednog od svojih čitatelja. Rekao je kako je nekako došao preko informacija o aktivnostima njemačke terorističke skupine "Frakcija Crvene armije", koja je postojala u FRG-u sedamdesetih godina (film "Baader-Meinhof kompleks" govori o njihovim aktivnostima). Uskoro, u članku je rečeno, čitatelj je počeo svuda vidjeti nešto o ovoj vezi. Nakon nekog vremena, puno je pisama poslano uredništvu novina, u kojem su ljudi podijelili svoje misli o ovoj temi, iznoseći različite teorije. Kao rezultat njihove popularnosti, partizani Baader i Meinhof postali su, neka vrsta, autori ovog fenomena.
Neće biti suvišno napomenuti da do danas u novinama "Sv. Paul Pioneer Press "nalazi se stupac u kojem se objavljuju slične, neobične priče.
Objašnjenje Baader-Meinhofovog sindromaJedna je teorija da je čovjek memorija po svojoj prirodi je prilično selektivna pa se stalno sjeća nedavno razjašnjenih i vrijednih činjenica koje su joj različite prirode. Dakle, ponekad ljudi koji su upravo dobili informacije postaju važniji od onoga što je godinama pohranjeno. U konačnici, kada nešto u vašem okruženju ima nešto zajedničko sa novim stečenim znanjima, taj fenomen počinje smatrati nadnaravnim. Ako ovu poziciju uzmemo u obzir s gledišta suvremenih uvjeta informiranja opterećenja na neku osobu, tada se česta pojava Baader-Meinhofovog sindroma postaje razumljiva.
Čovjek, ponekad bez primjećujući to, popravlja u njegovu sjećanju sve što se odnosi na novo stečeno znanje. Drugim riječima, naš svijest traži sve što je povezano s novim imenima, pojmovima itd. Rezultat takvih pretraživanja je da potpuno slučajne koincidencije stječu određeno mistično značenje za pojedinca.
Druga teorija temelji se na svojim argumentima o učenjima poznatog psihologa Jung. 
Dakle, ideje svake od nas imaju svoje podrijetlo u kolektivnoj svijesti, pa je stoga od njih osobito prepoznatljiva ljudskoj svijesti u određenom trenutku. Osim ovog objašnjenja, postoji mišljenje da postoji snažna veza između otkrića novih informacija za svaku osobu. To objašnjava simultano otkrivanje različitih znanstvenika ili upotreba istih umjetničkih slika, kako u književnosti tako iu umjetnosti općenito.
Tu je i pobijanje stranke ove teorije. Sociolog Thousande jedan je od njegovih predstavnika. Jungova objašnjenja za taj fenomen naziva samo "mističnom maglom".