Svi roditelji sanjaju da njihova rastuća djeca uspješno komuniciraju sa svojim vršnjacima. Uostalom, putem komunikacije s djecom oblikuje se karakter, vrsta ponašanja u društvu i osobnost. Zato je društvena prilagodba toliko važna za djecu predškolske dobi. Dolazeći u bilo koju skupinu, ljudi trebaju vremena da se naviknu i "otkrivaju", dok djeca uče kako živjeti u zajednici, što izravno utječe na njihov razvoj.

Društvene značajke djeteta

Društveni razvoj djece predškolske dobi uključuje proces asimilacije djece vrijednosti, tradicije i kulture društva, kao i društvene kvalitete osobnosti, koje pomažu djetetu da se udobno živi u društvu. U procesu društvene prilagodbe, djeca uče živjeti u skladu s određenim pravilima i uzimaju u obzir norme ponašanja.

U procesu komuniciranja, dijete stječe socijalno iskustvo koje mu pruža neposrednu okolinu: roditelje, vrtiće i vršnjake. Društvena sposobnost se postiže zbog činjenice da dijete aktivno komunicira i razmjenjuje informacije. Društveno neprilagođena djeca najčešće odbacuju iskustva drugih ljudi i ne dolaze u dodir s odraslima i vršnjacima. To može dovesti do antisocijalnog ponašanja u budućnosti zbog nedostatka svladavanja kulturnih vještina i potrebnih društvenih kvaliteta.

Svaka aktivnost ima svrhu, a sposobnost djeteta da postigne cilj daje mu samopouzdanje i daje svijest o njegovoj sposobnosti. Osjećaj važnosti izravno odražava procjenu društva i utječe na njeno samopoštovanje. Samovrednovanje djece izravno utječe na njihovo socijalno zdravlje i ponašanje.

Metode oblikovanja socijalnog iskustva djece

Kako bi se djetetova osobnost razvila skladno, društveni razvoj djece mora se temeljiti na cjelovitom obrazovnom sustavu. Metode koje utječu na formiranje djetetovog društvenog statusa uključuju sljedeće aktivnosti:

  1. Aktivnost igranja : u igri, djeca pokušavaju na različite društvene uloge koji im čine osjećaj punopravnih članova društva.
  2. socijalni status djeteta
  3. Istraživanje : obogaćuje djetetovo iskustvo, omogućujući mu samostalno pronalaženje rješenja.
  4. Predmetna aktivnost : dopušta djetetu da uči o svijetu i zadovolji svoje kognitivne interese.
  5. Komunikacijska aktivnost : pomaže djetetu da pronađe emocionalni kontakt s odraslom osobom, da dobije podršku i procjenu.

Stoga, pri stvaranju uvjeta za društveni razvoj djece, potrebno je ne samo prenositi njihovo društveno iskustvo u obliku znanja i vještina, već i pridonijeti otkrivanju unutarnjeg potencijala.