Psihoanaliza u psihologiji
Zakoni psihologije su višestruki i dublji, a jedna od najpoznatijih metoda proučavanja psihe u ovoj znanosti je psihoanaliza , Bio je austrijski znanstvenik Freud koji je ovaj smjer osnovao početkom prošlog stoljeća.
Prema njegovim učenjima, psiha svakog od nas sastoji se od:
- svjesni dio;
- preconscious;
- bez svijesti.
U predznanju su pohranjene mnoge fantazije i želje. Ovo potonje može biti preusmjereno na svjesno, ako posvetimo točnu pozornost. Činjenica da je pojedinac teško shvatiti, jer je, kako je u suprotnosti s njegovim moralnim stavovima, ili je previše bolan za njega, nalazi u nesvjesnom dijelu. Ona je ona odvojena od ostalih cenzura. Važno je zapamtiti da je predmet pažljivog proučavanja psihoanalize povezanost svjesnog i nesvjesnog.
Psihologija primjećuje da najdublja sredstva psihoanalize uključuju:
- analiza slučajnih djelovanja simptomatskog tipa koji se javljaju u svakodnevnom životu;
- analiza pomoću slobodnih udruženja;
- analiza, interpretacija snova.
Praktična psihologija i psihoanaliza
Uz pomoć psiholoških učenja, ljudi nađu odgovore na pitanja koja se tiču njihove duše, a psihoanaliza ih samo potiče da potraže odgovor, ponekad uske, posebice. Psiholozi iz cijelog svijeta rade, prije svega, s motivima svog klijenta, njegovim emocijama, stavom prema okolnoj stvarnosti, senzualnim slikama. Analitičari se koncentriraju na ljudsko biće, svoje nesvjesno.
Bez obzira na te razlike, postoji zajednička značajka kako u psihologiji tako iu psihoanalizi. Tako je, na primjer, ruski prevodilac psiholoških udžbenika Raygorodsky u svojoj knjizi 
"Psihologija i psihoanaliza karaktera" opisuje i društvene i individualne likove. Također ne zaboravlja na psihoanalitičku tipologiju, jer unutarnji svijet svih potječe iz nesvjesnog, u tajnim kutovima duše.
Ovaj autor također posjeduje knjigu Psihologija i psihoanaliza moći. Ona proučava fenomen dominacije jedne nad drugom, psihologiju vođe.
Psihoanaliza u socijalnoj psihologiji
U tom smislu, psihoanaliza se zove analitička psihologija. Cilj mu je proučavanje akcija pojedinca s gledišta njegove društvene uloge, motiva tijekom razdoblja kada obavlja bilo kakvu aktivnost javnog karakter ,