Pojam "svijest" (su-znanje) do sadašnjeg trenutka generalizacije, koji se predlaže na temelju razvoja filozofije, antropologije, psihologije i drugih područja znanja o humanitarnim i prirodnim pravcima, može se shvatiti kao najviša razina mentalnog razmišljanja i zajedničkog djelovanja. Neki naivni antropocentri smatraju takvu razinu razvoja moguće samo među predstavnicima ljudskog društva. U međuvremenu, znanstvenici koji su upoznati s prirodnim znanostima ne bi se raspravljali na ovaj način.
U najopćenitijem obliku, s pragmatičke točke gledišta, svijest je kombinacija stalno promjenjivih senzacija, senzualnih i mentalnih slika koje se pojavljuju pred unutarnjim okom svjesnog subjekta i predodređuju njegovu praktičnu i mentalnu aktivnost.
Svojstva svijesti proučavaju se u nekim dijelovima psihologije, kao iu drugim područjima znanja.
Postoji nekoliko osnovnih psiholoških svojstava ljudske svijesti:
Druga važna svojstva svijesti su: integritet, apstrakcija, generalizacija, selektivnost, dinamika, izobličenje, jedinstvenost i individualnost. Općenito, treba shvatiti da, iako se svijest pojavljuje u našem svijetu samo među stvarnim životnim subjektima razmišljanja, ona se naziva idealnom, jer slike, osjećaj a značenja se ne mogu smatrati materijalnim predmetima.