Pojam "svijest" (su-znanje) do sadašnjeg trenutka generalizacije, koji se predlaže na temelju razvoja filozofije, antropologije, psihologije i drugih područja znanja o humanitarnim i prirodnim pravcima, može se shvatiti kao najviša razina mentalnog razmišljanja i zajedničkog djelovanja. Neki naivni antropocentri smatraju takvu razinu razvoja moguće samo među predstavnicima ljudskog društva. U međuvremenu, znanstvenici koji su upoznati s prirodnim znanostima ne bi se raspravljali na ovaj način.

U najopćenitijem obliku, s pragmatičke točke gledišta, svijest je kombinacija stalno promjenjivih senzacija, senzualnih i mentalnih slika koje se pojavljuju pred unutarnjim okom svjesnog subjekta i predodređuju njegovu praktičnu i mentalnu aktivnost.

Svojstva svijesti proučavaju se u nekim dijelovima psihologije, kao iu drugim područjima znanja.

Svojstva svijesti u psihologiji

Postoji nekoliko osnovnih psiholoških svojstava ljudske svijesti:

  1. Svijest osobe (kao svjesnog subjekta) nužno razlikuje aktivnost, ponajprije zbog specifičnih interesa unutarnjeg stanja subjekta u vrijeme akcije. U većini slučajeva može se reći da subjekt ima određeni cilj i uzastopne vektore aktivnosti kako bi se postigao cilj.
  2. Svjesnost subjekta je inherentna intencionalnosti, tj. Usredotočenosti na bilo koju (ne nužno subjekt materijalnog svijeta, a ne nužno specifičan). Svijest je uvijek svijest (ili svjesnost, au vrijeme komunikacije s drugim subjektom ili skupinom, pa čak i samosvijesti) činjenice ili misli.
  3. Svijest se odlikuje stalnim odrazom, tj. Subjektom prolazi proces kontinuiranog samospoznaje. Subjekt može biti svjestan same prisutnosti svijest i priznanje.
  4. Svijest ima motivacijsku vrijednost (barem među Europljanima). Naravno, do sada je razvoj znanja o nekoj osobi naivan, grub i ravnodušan, bilo bi uzalud misliti da je svijest uvijek motivirana. osnovna svojstva svijesti To je mossovo mišljenje sredinom prošlog stoljeća. Međutim, definitivno se može tvrditi da pravi subjekt u našem svijetu uvijek nastoji postići cilj (čak i ako je cilj odsutnost cilja), potaknut je tom privrženosti sasvim materijalnom živom organizmu.

Druga važna svojstva svijesti su: integritet, apstrakcija, generalizacija, selektivnost, dinamika, izobličenje, jedinstvenost i individualnost. Općenito, treba shvatiti da, iako se svijest pojavljuje u našem svijetu samo među stvarnim životnim subjektima razmišljanja, ona se naziva idealnom, jer slike, osjećaj a značenja se ne mogu smatrati materijalnim predmetima.