kvocijent inteligencije
Tko je pametniji: muškarci ili žene, Katya iz prvog školskog stola ili Anya iz drugog, profesor filozofije ili lijen učenik, glavni računovođa ili porezni revizor? Mjerenje intelektima čovječanstvu vjerojatno neće nikada dosaditi. Srećom, znanstvenici su odlučili pojednostaviti taj proces i otkrili način mjerenja mentalnih sposobnosti neke osobe, izražavajući ih u obliku koeficijenta. Što točno znače ti brojevi i kako odrediti koeficijent inteligencije, sada saznajte.
Koncept kvocijenta inteligencije
IQ je kvantitativni izraz razine ljudskih mentalnih sposobnosti. Rezultat se temelji na statističkim podacima prikupljenim u različitim dobnim skupinama. Da bi testirali IQ, osoba mora proći poseban test. Zadaci su osmišljeni kako bi odredili sposobnost osobe u procesu misli, a ne razina njegove erudicije. To jest, rezultati ispitivanja otkrivaju koeficijent matematičkih, verbalnih, prostornih i drugih vrsta inteligencije. Budući da za svaku dobnu skupinu postoji vrsta testiranja, može biti da će učenik biti na istoj razini (ili možda pametniji) s diplomom sveučilišta.
IQ testovi
Od uvođenja pojma IQ razvijene su mnoge vage i testovi za njegovu definiciju. Njihove mogućnosti testiranja za faktor obavještajne djelatnosti pružale su Eysenck, Wexler, Amthauer, Raven i Cattell. Najpoznatiji test je Aysenk, ali testovi ostalih 4 autora imaju više točnosti. Ta se djelovanja razlikuju u različitim parametrima, u koeficijentu korelacije, broju pitanja i testnim temama. Na primjer, donošenjem testa Eysenk možete dobiti samo opću ideju intelektualnih sposobnosti neke osobe. Ako želite dobiti proširene informacije, na primjer, saznati koeficijent verbalne inteligencije, morat ćete položiti poseban test. Međutim, Amthauerovo ispitivanje već uključuje blok na razvoj verbalne inteligencije, zajedno s pitanjima koja pomažu u određivanju ukupne razine razvoja IQ-a, razini neverbalne inteligencije, kao i predodređenosti osobe određenoj vrsti aktivnosti. Zbog posljednje točke, ovaj se test često koristi za pronalaženje profesionalnog polja koje je najbliže nekoj osobi.
Čija je olova u većini testova za IQ, koja se može naći na Internetu, nije poznata. Jedno je jasno, da nisu sastavljeni od strane stručnjaka i ne mogu dati točne osobine. Često su rezultati ispitivanja precijenjeni.
IQ testovi su dizajnirani tako da rezultati imaju normalnu distribuciju. Dakle, prosječni IQ trebao bi biti 100 bodova, odnosno oko 50% stanovništva dobit će otprilike isti broj bodova za testiranje. Ako je manje od 70 bodova, onda to može ukazivati na mentalnu retardaciju.
Omjer emocionalne inteligencije
IQ testovi tradicionalno su izazvali veliku reakciju u društvu, a ne svi odobravaju njihovu široku uporabu. Mnogi čak tvrde da IQ testovi mogu odrediti samo standard razmišljanja, ali ne i razinu mentalnih sposobnosti. Nakon nedavne studije, stručnjaci sa Sveučilišta Western Ontario izjavili su da testiranje inteligencije može odrediti samo vašu sposobnost rješavanja takvih testova. To potvrđuje i činjenica da osobe s visokim kvotama ne donose uvijek uspješnu karijeru, 
ali vlasnici osrednje razine inteligencije često postaju vodeći stručnjaci.
Nakon što su saznali tu značajku, znanstvenici su došli do zaključka da postoji i emocionalna inteligencija koja omogućuje stvaranje emocija koje će ne samo pomoći procesu razmišljanja već i omogućiti uspostavljanje boljeg kontakta s ljudima. Općenito, EQ (emocionalna inteligencija) je zdrav razum.
No, treba napomenuti da EQ nije apsolutni pokazatelj uspjeha, već samo koncept koji vam dopušta daljnje širenje koncepta inteligencije.