U našem vremenu sramotno se sjećamo tragedije međunarodne ljestvice poput holokausta. Za mnoge židovske obitelji ova riječ strašno podsjeća na večere, tragedije, tugu i smrt nevinih ljudi.
Danas je termin Holokaust obilježio njemačku nacističku politiku 1933-1945, u žestokoj borbi s židovskim narodom, obilježenim posebnom okrutnošću i zanemarivanjem za ljudski život.
U mnogim zemljama 27. siječnja obilježava Svjetski dan holokausta, koji u svakoj zemlji ima status države. U ovom ćemo članku opisati i detalje ovog velikog datuma i povijest njezina nastanka.
Na inicijativu nekoliko zemalja: Izrael , SAD, Kanada, Ruska Federacija i Europske unije, te uz potporu još 156 država, 1. studenoga 2005. Generalna skupština UN-a imenovala je 27. siječnja kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Ovaj datum nije izabran slučajno, jer je 1945. istog dana sovjetske trupe oslobodile najveći nacistički koncentracioni kamp Auschwitz-Birkenau (Auschwitz) koji se nalazi na području Poljske.
Na sastanku Glavne skupštine UN-a odlučeno je potaknuti države na razvijanje vladinih programa na takav način da su se sve naredne generacije sjećale na lekcije holokausta i dalje spriječile genocid, rasizam, fanatizam, mržnju i predrasude.
Godine 2005., u Krakovu, u čast Dana holokausta 27. siječnja, održan je 1. Svjetski forum sjećanja na žrtve genocida koji je posvećen 60. obljetnici oslobođenja Auschwitz. 27. rujna 2006., u znak sjećanja na 65. obljetnicu tragedije "Babin Yar", aktivisti su održali 2. Svjetski forum. Dana 27. siječnja 2010. održan je 3. Svjetski forum u Krakowu u čast 65. obljetnice oslobođenja poljski koncentracioni logor.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta u 2012. bio je posvećen temi "Djeca i holokaust". Ujedinjeni narodi častili su sjećanje na jednu i pol milijuna židovske djece, tisuće djece drugih nacionalnosti: Romi, Sinti, Romi, kao i osobe s invaliditetom koje su patile od nacista.
U početku je ova institucija služila kao logor za poljski političke zatvorenike. Do prve polovice 1942. u njoj su uglavnom zatvorenici bili stanovnici iste države. Kao rezultat sastanka u Wannsu 20. siječnja 1942. godine, posvećen rješavanju pitanja uništavanja židovskog naroda, Auschwitz je postao središte uništavanja svih predstavnika te nacionalnosti i preimenovano u Auschwitz.
U krematorijima i posebnim plinskim komorama "Auschwitz-Birkenau" fašisti su uništili više od milijun Židova, kao i predstavnici poljske inteligencije i sovjetskih ratnih zarobljenika. Nemoguće je točno reći koliko je smrtnih slučajeva Auschwitz ne može jer je većina dokumenata uništena. No, prema nekim izvorima, ova brojka doseže od jednog do pol milijuna predstavnika najrazličitijih nacionalnosti. Ukupno, genocid je ubio 6 milijuna Židova, a to je u to vrijeme bila treća populacija.
Mnoge zemlje stvaraju muzeje, spomenike, održavaju ceremonije žalovanja, događaji, akcije u čast sjećanja na nedužne ljude koji su poginuli. Do danas, na dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja, u Izraelu milijuni Židova mole se za odmor. U cijeloj zemlji zvuči sirena žalosti, jer dvije minute ljudi koji zvuče zabranjuju svaku aktivnost, promet, umiru u žalosnoj i poštovanoj tišini.