Nakon fizičkog napora, zbog uzbuđenja, emocionalnih eksplozija, disanje se često povećava ili pojavljuje dispneja. Te reakcije su sasvim normalne za zdravlje tijela. No, u nedostatku takvih čimbenika izazivanja, važno je obratiti posebnu pažnju kada je teško disati - razlozi mogu biti mnogo ozbiljniji i opasniji od gore navedenog.

Zašto je ponekad teško disati?

Problem opisan u medicinskoj zajednici naziva se dispneja. Ovo stanje uzrokovano je gladovanjem kisika (hipoksije) mekih tkiva ili krvnih žila. Kao rezultat toga, moždani neuroni proizvode impulse koji potiču glatke mišićne grčeve i kratkoću daha.

Postoje tri tipa dispneje:

  • nadražujuće (teško disati);
  • expiratory (teško izdahnuti);
  • mješoviti (oba simptoma).

U prvom slučaju najčešće je bolest srca:

  1. Bolest koronarnih arterija, praćena stiskanjem boli u prsima.
  2. Srčano zatajenje kongestivne prirode, poteškoće u disanju pojavljuju se samo u horizontalnom položaju i prolaze kada sjedaju, stojeći (orthopnea).
  3. Paroksizmalna dispneja (srčana astma) je vrlo opasno stanje, razvija se u gušenje i može biti kobno, ako ne nazovete hitnu pomoć.

Osim toga, udisajna displikacija može ukazivati ​​na bolesti bronha i tumora pluća. Zbog popunjavanja lumena ovih organa s mukozom, tumorima karcinoma ili viskoznim ispljuvima, količina ulaznog zraka se smanjuje, a kao posljedica toga nastaje gladovanje kisikom. Teško je disati i postoji kašalj zbog potrebe za kašliranjem sadržaja bronha, čišćenjem njihovog lumena.

Izdržana zaduha karakteristična je za spazam pluća, koji se obično javljaju tijekom napada bronhijalne astme. Nakon udisanja, glatke mišiće snažno se spuštaju, uzrokujući izdisanje.

Kada mješoviti sindrom - stalna kratkoća daha, pretpostavlja se mnogo patologija:

  1. Napadi panike, u kojima se adrenalin ispušta u krv, zbog čega dolazi do hiperventilacije pluća i ubrzanja otkucaja srca.
  2. anemija ili anemija nedostatka željeza (češće kod žena). Zbog nedostatka metalnih iona u tijelu, krv nije dovoljno zasićena kisikom, što dovodi do hipoksije.
  3. Duboko vensko tromboflebitis. Jedna od njegovih komplikacija je plućni tromboembolizam, čiji prvi znak smatra se teškom kratkom daha.
  4. Pretilost je teška faza kada abnormalne stanice pokrivaju unutarnje organe i srce. Masnoće sprječava opskrbu kisikom u tkivima, uzrokujući hipoksiju.

Osim toga, postoji pojam fiziološke dispneje: poteškoće s disanjem zbog sjedilačkog načina života. U takvim slučajevima, problem se javlja zbog nedovoljnog opterećenja i lako se rješava obavljanjem jednostavnih vježbi.

Zašto je teško disati nakon jela?

Ako se razmatrana klinička manifestacija promatra nakon obroka, postoji mogućnost da se upalni procesi pojavljuju u probavnim organima. Često ovaj simptom govori o takvim bolestima:

  • ulkus želuca;
  • povećana kiselost;
  • sindrom iritabilnog crijeva;
  • patologija pankreasa;
  • ezofagitis. disanje od tvrdokornih razloga

Teško je disati kroz nos - iz drugih razloga

Čimbenici koji ometaju pristup zraku:

  • nazalna zagušenja zbog zaraznih, alergijskih i virusnih bolesti (sinusitis, sinusitis, rinitis);
  • adenoids;
  • oticanje ili cista u sinusima;
  • ozbiljno oticanje sluznice (može biti uzrokovano upotrebom određenih lijekova, na primjer, naftifizina);
  • epistaksa ,